Kao i u mnogim drugim koncentracionim logorima, iskorišćavanje radne snage je i u Ukermarku bilo od centralnog značaja. Sve djevojke i mlade žene su morale obavljati prisilni rad. Zbog bliske povezanosti sa koncentracionim logorom Ravenzbrik djevojke i mlade žene su bile korišćene i za radne zadatke ženskog logora. Tako su, na primjer, morale raditi u krojačnici ili u proizvodnim barakama koncerna Simens.
1944. godine su Simens & Halske i u samom Ukermarku podigli dvije barake za proizvodnju gdje je moralo raditi oko 100 zatočenica.
Druge radne grupe su morale raditi na uzgoju angora zečeva i u vrtlarstvu.
Nadalje su djevojke i mlade žene morale pod prisilom raditi i kao posluga u domaćinstvima i u upravi SS-a.
Osim toga, djevojke i mlade žene su obavljale najteži fizički rad tokom kultivisanja zemljišta u okolnim močvarnim i šumskim područjima.
U radove na otvorenom se ubrajala i sječa drveća radi pribavljanja drva za ogrijev. Pri tome su djevojke na sopstvenim ramenima morale odnositi teška debla u logor.
Djevojke su takođe bile korišćene i kao ispomoć tokom berbi i žetvi na posjedima okolnih imanja ili za utovar i istovar teretnih brodova na Havelu.
U ljetnim mjesecima su pod nadzorom SS-a bile odvođene na branje bobica u šumi.
U samom logoru su postojale radionice gdje su mlade žene, između ostalog, morale proizvoditi i lutke.
Djevojke i mlade žene su takođe bile prisiljavane na prostituciju.
